Opasno zagađenje zraka u BiH

Zagađenje zraka u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini je tokom decembra višestruko premašilo dopuštene vrijednosti, a ljudima koji tamo žive ozbiljno je ugroženo zdravlje, upozoravaju stručnjaci.

Najteže stanje je u gradskim i industrijskim središtima poput Sarajeva, Zenice i Tuzle.

Nevladina organizacija Eko forum iz Zenice potvrdila je kako je u ponedjeljak u tom gradu zabilježena rekordna koncentracija od više od hiljadu mikrograma prašine po kvadratnom metru, dok je koncentracija sumpordioksida u zraku premašila vrijednost od 500 mikrograma.

“Stanje zraka u Zenici doslovno je katastrofalno. Vrijednosti prašine prelazile su više od hiljadu, a sumpordioksida preko 500 (mikrograma). Poznato je da se u slučaju koncentracije sumpora veće od 500 u trajanju dužem od četiri sata mora proglasiti stanje uzbune. To se, ipak, nije dogodilo, a i da se dogodilo Zeničani ga moraju udisati, kakav god zrak imali”, kazao je Harun Drljević iz zeničkog Eko foruma.

Prema podacima kojima raspolaže Hidrometeorološki zavod Federacije BiH, prosječna koncentracija prašine u Sarajevu proteklih je dana bila i po 600 mikrograma po kvadratnom metru.

“U gradovima u Hrvatskoj ta se koncentracija od Zagreba do Slavonskog Broda kretala od 80 do 90 mikrograma maksimalno, dok je u Evropi od 45 do 60 mikrograma. Kod nas [u BiH] je 600 mikrograma. Sve to govori da smo mi prostor koji je najzagađeniji mikročesticama prašine”, kazao je Martin Tais, stručnjak za kontrolu kvalitete zraka.

Problem grijanja i automobila

Prema standardima kakvi su na snazi u zemljama članicama Evropske unije, granica zagađenja tzv. finim česticama prašine, odnosno onima koje su manje od 2,5 mikrometra je 25 mikrograma po kvadratnom metru, a sve iznad toga smatra se štetnim po ljudsko zdravlje.

Kvaliteta zraka u Sarajevu decenijski je problem, a jedino razdoblje u kojem on nije postojao bilo je ono ratno, kada nije radila industrija, niti je bilo grijanja ili automobilskog saobraćaja.

Meteorolozi za probleme u Sarajevu djelimično “krive” prirodu, koja tokom zimskih mjeseci, zbog temperaturne inverzije i kotlinskog položaja grada, stvara efekat “poklopca” bez strujanja zraka ispod njega.

Kvaliteta zraka u poratnim godinama u Sarajevu sve je lošija i vraća se na stanje kakvo je vladalo krajem 60-ih i 70-ih godina, kada je glavni grad BiH bio među najzagađenijima na području bivše Jugoslavije.

Nakon toga investirana su značajna sredstva u plinofikaciju, kako bi se smanjilo zagađenje uzrokovano korištenjem ugljena za grijanje, što je ubrzo dalo vidljive rezultate.

No nakon rata, zbog sve nižeg standarda i sve većeg siromaštva, značajan broj stanovnika Sarajeva počeo je ponovno prelaziti s plinskog na grijanje na ugljen i to slabije kvalitete, koji pri sagorijevanju u zrak ispušta ne samo prašinu nego i velike količine sumpordioksida.

Trajne posljedice na zdravlje

“Ljudi nemaju novaca i ponovo koriste ugljen. Već na Ilidži [predgrađe Sarajeva] imate koncentraciju od 500 do 600 mikrograma sumpordioksida”, ističe Tais.

Uz problematična ložišta, Sarajevu je problem i velika koncentracija automobila i to uglavnom starijih modela, koji ne ispunjavaju savremene ekološke propise.

Procjena je kako u Sarajevu ima i do 150.000 automobila u usporedbi s prijeratnih dvadesetak hiljada, a gradske ulice nisu projektirane za toliki broj vozila, pa su zastoji česti i putovanje s jednog na drugi kraj grada, kada je gužva, traje duže od sat vremena, iako je riječ o udaljenostima od tek petnaestak kilometara.

Ekolog Drljević upozorava kako će zimska zagađenja zraka ostaviti trajne posljedice po zdravlje ljudi.

“Postoje izravne implikacije na hronične bolesnike, ali još je katastrofalniji fenomen akumulacije, odnosno dugotrajne izloženosti ovim otrovima, za koje je poznato da su i kancerogeni i patogeni, odnosno da izazivaju bolesti u idućim generacijama. Cijenu ovog fenomena ćemo tek platiti u vremenima koja su pred nama”, upozorava Drljević.

I Martin Tais se slaže da je zdravlje najskuplje, a država će na kraju platiti najveću cijenu podmirujući troškove liječenja onih koji će oboljeti zbog zagađenosti zraka. Predložio je stoga da se u Sarajevu hitno riješi problem saobraćajnog kolapsa gradnjom brzih zaobilaznica, a da se pitanje grijanja uredi tako da se građane stimulira na daljnju upotrebu plina.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *