Zemlja zakona a ne samovolje
Naslov koji ste upravo pročitali je često sadržan u odgovoru na pitanje šta je to što čini demokratsku vlast i društvo. Tiče se principa da niko nije iznad zakona, da zemljom ne upravljaju hirovi vladara, nego zakoni i pravni sistem koji poštuje zakone. A da bi pravni sistem dobro funkcionisao potrebno je imati nezavisno pravosuđe, slobodno od političke manipulacije.
Nažalost, sudovi u BiH su, na svim nivoima, mete napada iz čisto političkih razloga ili zbog jasnih nastojanja da se utiče na odluke sudova. Sudije i tužitelji su konstantno suočeni sa zastrašivanjem, bilo direktno od onih koji su optuženi za kriminal ili od političkih snaga koje ih iz sjene podsjećaju na to ko kontroliše poluge moći u ovoj zemlji. Čini se da situacija nikad nije bila lošija.
Što se tiče državnog suda, ne bi smjelo biti nikakve rasprave o njegovoj ustavnosti. Nijedan politički lider nema pravo proizvoljno sam sebe proglašavati ekskluzivnim tumačem Dejtonskog ustava. Pažljivim čitanjem člana 3 Aneksa 4 jasno vidimo da su pravosudne institucije državnog nivoa dio Dejtonskog ustava. U ovom dijelu se navodi da Bosna i Hercegovina može preuzeti odgovornost za očuvanje političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta zemlje, te da se mogu uspostavljati dodatne institucije kako bi se ove obaveze ispunile. Suverena zemlja ima pravo na pravosudni sistem u čijoj nadležnosti bi bila pravna pitanja iz domena države.
Može se raspravljati o meritumu određene odluke, obrazloženju koje stoji iza te odluke ili tumačenju suda i primjeni zakona, ali ne smije se raspravljati o ulozi sudova na svim nivoima i potrebi da im se dozvoli da slobodno koriste jedinu ovlast koja im pripada: da donesu presudu nakon potpunog i korektnog suđenja.
Oni koji čine pravosudni sistem, tužioci i sudije, međutim, također imaju obavezu da ovlaštenje koje im pripada koriste adekvatno. Oni moraju biti obučeni i obrazovani u oblasti prava i u doslovnom, tehničkom aspektu i njegovoj praktičnoj primjeni na konkretne slučajeve u kojima se radi o konkretnim žrtvama. Uvijek moraju slijediti etička pravila i usprotiviti se svakome ko pokuša na njih vršiti neprimjeren pritisak. Sudije mogu primjenjivati zakon samo na činjenice koje su im predočene, ali je primarna dužnost tužilaca da učine da pravda bude zadovoljena. Na taj način, trebalo bi da tužioci iznose samo one slučajeve za koje postoje dokazi. Oni treba snažno da zastupaju interese žrtava i države. Da bi to uradili, tužioci moraju sarađivati sa zvaničnicima u oblasti provedbe zakona i raditi produktivno. Naročito je važno da policija i tužioci istražuju slučajeve korupcije. Dokazi o korupciji visoko pozicioniranih državnih ili entitetskih zvaničnika negativno utiču na subjektivitet države BiH.
Američka ambasada podržava nastojanja tužilaca i sudija koji se svaki dan suočavaju sa ozbiljnim slučajevima. Mi obezbjeđujemo obuku i resurse – obučavamo stotine sudija i tužilaca svake godine uz pomoć bosanskohercegovačkih, evropskih i američkih stručnjaka. Radimo sa centrima za obuku i sa VSTV kako bismo svim tužiocima i sudijama pružili jednake šanse da unaprijede svoje znanje.
Neovisno pravosuđe jedan je od stubova moderne demokratske države. Ustav predstavlja temeljni zakon zemlje, a sudije imaju pravo i odgovornost da se pobrinu da ne dolazi do kršenja ustava; da su zakoni sačinjeni u skladu sa ustavom, da ih se ispravno tumači, te da prava građanina kao pojedinca budu zaštićena.
Nema slobode bez profesionalnog, neovisnog pravosudnog sistema.
Napomena: Danas je gost blogger otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH Nicholas M. Hill. Nikolas M. Hill profesionalni je diplomata u službi za vanjske poslove. U Sarajevo je stigao u julu 2012. godine na mjesto zamjenika šefa misije Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini. On obnaša dužnost otpravnika poslova od odlaska bivšeg ambasadora Patricka S. Moona 24. avgusta 2013
Izvor: http://usembassysarajevo.blogspot.com/2014/01/zemlja-zakona-ne-samovoljea-country-of.html
– See more at: http://www.mreza-mira.net/5760-zemlja-zakona-ne-samovolje/#sthash.or2ePrrs.dpuf
