{"id":89,"date":"2014-02-20T17:39:39","date_gmt":"2014-02-20T17:39:39","guid":{"rendered":"http:\/\/communis.org.ba\/?p=89"},"modified":"2021-12-19T05:16:47","modified_gmt":"2021-12-19T05:16:47","slug":"liban-kao-primjer-medureligijske-tolerancije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/communis.org.ba\/?p=89","title":{"rendered":"Liban kao primjer me\u0111ureligijske tolerancije"},"content":{"rendered":"<p>U Libanonu sve\u0107enik i muslimanka u slu\u017ebi duhovne solidarnosti Dominique Fonlupt, s Mikaelom Corre (Svijet vjera)<\/p>\n<p>On je maronitski sve\u0107enik, ona je muslimanka sunit. Fadi Daou i Nayla Tabbara, dugogodi\u0161nji prijatelji i u\u010ditelji na sveu\u010dili\u0161tu Sveti Josip<!--more--> (Saint-Joseph) u Beirutu zajedno su 2006. osnovali zakladu Adyan, koja danas djeluje u desetak arapskih zemalja putem dubinskog rada na otvaranju stanovni\u0161tva za religiozne razli\u010ditosti.<\/p>\n<p>Kada ih vidimo po prvi put, ovo dvoje zra\u010di takvom duhovnom blisko\u0161\u0107u da je njihova pojava sama po sebi poruka. Fadi Daou, maronitski sve\u0107enik i Nayla Tabbara, muslimanka, profesorica religijskih znanosti, rade zajedno desetak godina u Beirutu na razvoju teologije susreta vjernika, utemeljenoj na vlastitom iskustvu nevjerojatnog podru\u010dja djelovanja: Libanon sa svojih dvanaest od dr\u017eave priznatih vjerskih tradicija. Odr\u017eali su nekoliko predavanja pro\u0161li tjedan u Parizu, Marseilleu, Angersu, prije nego \u0161to su se susreli u Strazburgu s \u010dlanovima mre\u017ee Kr\u0161\u0107ana mediterana koja je organizirala od 12.-14. prosinca svoj zimski seminar na temu \u201cEuropa suo\u010dena s izazovima mira na Bliskom Istoku\u201d.<\/p>\n<p>\u201eIzraz \u2018me\u0111ureligijski dijalog\u2019 je reduktivan jer ne izra\u017eava unutra\u0161nju transformaciju svojstvenu svakom pravom susretu , obja\u0161njava Nayla Tabbara. Na\u0161 pristup nije isklju\u010divo motiviran nu\u017eno\u0161\u0107u su\u017eivota na socio-politi\u010dkom planu. Postoji vjerska motivacija otkrivanja vjere drugoga: uvjereni smo da duhovna poruka koju nosi onaj drugi nije strana Bo\u017ejem naumu\u201c.<\/p>\n<p>2006. stvaraju\u0107i Adyan, Zakladu za religijske znanosti i duhovnu solidarnost, Fadi Daou i Nayla Tabbara su konkretno \u017eeljeli poticati sa svojim libanonskim sugra\u0111anima otvarenje prema religijskoj drugosti \u0161to su sami isprobavali u svojim teolo\u0161kim istra\u017eivanjima.<\/p>\n<p>\u201eNa Bliskom Istoku kao i na Zapadu, nagla\u0161ava Fadi Daou, vlada me\u0111u mnogim kr\u0161\u0107anima i muslimanima osje\u0107aj nepovjerenja, ako ne i uzajamnog neprijateljstva. Zajedni\u010dka sje\u0107anja, sukobi i politi\u010dke napetosti iz pro\u0161losti predstavljaju uzro\u010dnike udaljavanja jednih od drugih. Tome treba dodati strah zbog aktualnog porasta nasilnog fundamentalizma u nekim zemljama s muslimanskom ve\u0107inom. A u o\u010dima mnogih muslimana, zapadno dru\u0161tvo je vrlo mnogo izgubilo na vjerodostojnosti zbog politike dvostrukog mjerila \u2013 u izraelsko-palestinskim sukobima, naro\u010dito \u2013 zbog podr\u0161ke despotskim i korumpiranim re\u017eimima.\u201c<\/p>\n<p>Zaklada Adyan tako od 2007. u Libanonu organizira nacionalni dan duhovne solidarnosti, promoviraju\u0107i ideju da se putovi vjere i jednih i drugih mogu susresti u nevidljivoj solidarnosti. \u201eZadnju subota u listopadu, kako bi se povezali s idejom Asiza, pozivamo vjerske zajednice u zemlji na susret oko neke zajedni\u010dke duhovne vrijednosti i na\u010dina na koji je mo\u017eemo \u017eivjeti zajedno\u201c, obja\u0161njava maronitski sve\u0107enik.<\/p>\n<p>Zaklada djeluje u trideset javnih i privatnih \u0161kola u Libanonu na obrazovanju za religijske razli\u010ditosti i priprema u suradnji s ministarstvom obrazovanja reformu gra\u0111anskog obrazovnog programa kako bi uklju\u010dili i dimenziju religijskog pluralizma.Europska unija je povjerila Adyanu zadatak da koordinira rad na obrazovanju za gra\u0111anstvo i raznolikosti u deset arapskih zemalja: Maroku, Al\u017eiru, Tunisu, Mauritaniji, Egiptu, Jordanu, Palestini, Siriji, Libiji i Libanonu. Zaklada tako\u0111er razvija program mirovnog obrazovanja za sirijsku djecu, izbjeglice u Libanonu.<\/p>\n<p>\u201cPrije po\u010detka rata 1975., postojao je zaista dijalog \u017eivota na temelju povjerenja i me\u0111usobnog uva\u017eavanja, obja\u0161njava Nayal Tabbara, ali bez dubokog poznavanja drugoga. \u010cak i u podru\u010djima gdje se zajednice mije\u0161aju, svaki izbjegava i govoriti o religiji ili se govori na vrlo povr\u0161an na\u010din, obja\u0161njava Nayla Tabbara. To je tabu tema. U Libanonu, programi povijesti zaustavljaju se u 1943., godini neovisnosti zemlje, jer nakon toga slijedi razdoblje prepuno sukoba. \u201d<\/p>\n<p>\u201cGodine 1990., napravili smo veliku pogre\u0161ku temelje\u0107i budu\u0107nost na dvostrukom brisanju ka\u017ee Fadi Daou: brisanju razlika i brisanju povijesti. Zemlja je bila utemeljena na dvije vrijednosti koje su po nama protu-vrijednosti: toleranciji i spajanju identiteta. Rije\u010d tolerancija shva\u0107ena kao prihva\u0107anje drugih neovisno o tome \u0161to je taj drugi, jer su se razlike trebale stopiti u jedan gra\u0111anski identitet.\u201d<\/p>\n<p>Primjer? U \u0161kolskim ud\u017ebenicima nijedno ime nije odra\u017eavalo vjersku pripadnost, premda se u Libanonu 90% imena jasno identificira kao kr\u0161\u0107anska ili muslimanska.\u201d 23 godina nakon sporazuma u Taifu, kojim je okon\u010dan rat, uspjeli smo uvjeriti institucije da treba obnoviti temelje obrazovanja i kulture su\u017eivota u Libanonu oslanjaju\u0107i se na druge dvije vrijednosti: raznolikost i partnerstvo. Treba priznati da su razlike bogatstvo na kojima se moramo oslanjati da bismo zajedno radili. \u201d<\/p>\n<p>\u201e 15. o\u017eujka ove godine, nakon dvije godine dogovaranja s predstavnicima svih vjerskih zajednica u Libanonu, ministarstvom obrazovanja i privatnog obrazovanja, Adyan je uspio da potpi\u0161u povelju koja poti\u010de u\u010denje o vjerama u priznavanju vjerske i kulturne raznolikosti. \u201cOva raznolikost ne samo da mora biti dru\u0161tveno priznata kao \u010dinjenica, ona tako\u0111er treba pobuditi vjeru, nagla\u0161ava Fadi Daou: religija drugih je vrijedna po\u0161tovanja kao duhovni put do Boga. Iza ove raznolikosti, postoji jedinstvo koju zovemo duhovna solidarnost. \u201d<\/p>\n<p>Izvor:&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.lavie.fr\/religion\/dialogue-interreligieux\/au-liban-un-pretre-et-une-musulmane-au-service-de-la-solidarite-spirituelle-1%2019.12.2013\">http:\/\/www.lavie.fr\/religion\/dialogue-interreligieux\/au-liban-un-pretre-et-une-musulmane-au-service-de-la-solidarite-spirituelle-1 19.12.2013<\/a>.<\/p>\n<p>Izvor: Gogle grupa Vjernici za mir<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Libanonu sve\u0107enik i muslimanka u slu\u017ebi duhovne solidarnosti Dominique Fonlupt, s Mikaelom Corre (Svijet vjera) On je maronitski sve\u0107enik, ona je muslimanka sunit. Fadi Daou i Nayla Tabbara, dugogodi\u0161nji prijatelji i u\u010ditelji na sveu\u010dili\u0161tu Sveti Josip<span class=\"more-link\"><a href=\"https:\/\/communis.org.ba\/?p=89\">Ceo tekst&#8230;<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":90,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[29,15,28,21,14],"class_list":["entry","author-admin","has-more-link","post-89","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-globalno","tag-bliski-istok","tag-koegzistencija","tag-lebanon","tag-multureligijska-tolerancija","tag-tolerancija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=89"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1777,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89\/revisions\/1777"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/90"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=89"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=89"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=89"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}