\u201cOva publikacija s pravom nosi naziv \u010citanka antirodnog djelovanja u Bosni i Hercegovini i jako je va\u017eno da se pojavljuje ba\u0161 sada, jer je snaga i mogu\u0107nost antirodnog djelovanja sve ve\u0107a.\u201d Rubina \u010cengi\u0107<\/p>\n\n\n\n
U ovoj publikaciji donosimo \u010detiri \u010dlanka koja obja\u0161njavaju\/rasvjetljavaju aktivnosti antirodnih aktera u BiH i svijetu, njihove mete i ciljeve. Autorice i autor koje smo pozvali da napi\u0161u tekstove, nisu imali unaprijed i striktno zadatu strukturu i metodologiju, ve\u0107 samo instrukciju da, u skladu sa svojim ekspertskim znanjima i saznanjima, ponude \u0161tivo koje \u0107e \u0161iroj i \u0161arolikoj publici pomo\u0107i da razumije da rije\u010d rod ne ugro\u017eava nikoga, ve\u0107 nam, naprotiv, poma\u017ee da razumijemo odnose i uloge mu\u0161karaca i \u017eena u dru\u0161tvu; da su ljudska prava univerzalna i da odgovor na promjene koje se ubrzano i svakodnevno de\u0161avaju u svijetu ne mo\u017ee biti povratak u pro\u0161lost i li\u0161avanje i negiranja prava \u017eena i drugih manjinskih grupa.<\/p>\n\n\n\n
Roman Kuhar u tekstu Ipak je potreban urgentan pristup obja\u0161njava nastanak antirodnih pokreta, koji su prvobitno potekli iz Katoli\u010dke crkve, ali koji su godinama evoluirali grade\u0107i saveze sa razli\u010ditim, mahom desni\u010darskim populisti\u010dkim partijama, akademskom zajednicom i civilnim dru\u0161tvom. Kuhar isti\u010de da uspjeh antirodnih aktera treba gledati kroz prizmu politi\u010dkih, socijalnih i ekonomskih kriza koje potresaju dr\u017eave diljem svijeta i gdje su oni ponudili odgovor, odnosno izlaz iz tih kriza kroz vra\u0107anje na normalno i prirodno. Kao neprijatelja tom normalnom i prirodnom proglasili su rodnu ideologiju, koja u antirodnom diskursu mo\u017ee ozna\u010davati istopolne brakove, reproduktivna prava, seksualno obrazovanje, usvajanje, abortus, politi\u010dku korektnost kao i nepoverenje u demokratiju, nauku i institucije poput Ujedinjenih nacija, Evropske unije ili Svetske zdravstvene organizacije i prihvatanje me\u0111unarodnih sporazuma kao \u0161to je Istanbulska konvencija. Ono \u0161to ohrabruje je vi\u0111enje da djelovanje antirodnih aktera treba shvatiti kao priliku za ponovno promi\u0161ljanje progresivne politike, odnosno za stvaranje novih prostora slobode koji moraju biti zasnovani na sna\u017enoj socijalnoj politici i solidarnosti.<\/p>\n\n\n\n
U tekstu Muke po jeziku, Marija Runi\u0107 analizira napade na rije\u010di rod i rodni i isti\u010de da, danas, nijedno dru\u0161tvo nije mogu\u0107e razumjeti bez ovih termina i zna\u010denja koja nose poma\u017eu\u0107i nam da imenujemo i objasnimo uloge, pona\u0161anja i odnose mo\u0107i u dru\u0161tvu. Isti\u010de da upotreba rodno osjetljivog jezika sve vi\u0161e postaje dio novinarskih i obrazovnih praksi, te da je i vje\u0161ta\u010dka inteligencija, ChatGPT-4, izrazito rodno osvi e\u0161tena. Autorica nagla\u0161ava da je rodno osjetljivi jezik mnogo \u0161iri pojam koji se ne mo\u017ee svesti samo na navo\u0111enje imenica u \u017eenskom rodu i da on ponajprije podrazumijeva nediskriminatornu i inkluzivnu upotrebu jezika kojom se \u017eene i druge dru\u0161tvene grupe \u010dine vidljivima u jeziku i kojim se prepoznaju i suzbijaju seksisti\u010dki jezik i rodni stereotipi kojima se, nerijekto, \u017eene svode na seksualne objekte ili se obezvre\u0111uju njihova profesionalna postignu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Cijeli tekst na: Mreza mira<\/strong><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201cOva publikacija s pravom nosi naziv \u010citanka antirodnog djelovanja u Bosni i Hercegovini i jako je va\u017eno da se pojavljuje ba\u0161 sada, jer je snaga i mogu\u0107nost antirodnog djelovanja sve ve\u0107a.\u201d Rubina \u010cengi\u0107 U ovoj publikaciji donosimo \u010detiri \u010dlanka koja obja\u0161njavaju\/rasvjetljavaju aktivnosti antirodnih aktera uCeo tekst…<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1864,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[67],"tags":[],"class_list":["entry","author-admin","post-1863","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-poucno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1863"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1863\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1865,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1863\/revisions\/1865"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1864"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}