Zaga\u0111enje zraka u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini je tokom decembra vi\u0161estruko prema\u0161ilo dopu\u0161tene vrijednosti, a ljudima koji tamo \u017eive ozbiljno je ugro\u017eeno zdravlje, upozoravaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n
Najte\u017ee stanje je u gradskim i industrijskim sredi\u0161tima poput Sarajeva, Zenice i Tuzle.<\/p>\n
Nevladina organizacija Eko forum iz Zenice potvrdila je kako je u ponedjeljak u tom gradu zabilje\u017eena rekordna koncentracija od vi\u0161e od hiljadu mikrograma pra\u0161ine po kvadratnom metru, dok je koncentracija sumpordioksida u zraku prema\u0161ila vrijednost od 500 mikrograma.<\/p>\n
\u201cStanje zraka u Zenici doslovno je katastrofalno. Vrijednosti pra\u0161ine prelazile su vi\u0161e od hiljadu, a sumpordioksida preko 500 (mikrograma). Poznato je da se u slu\u010daju koncentracije sumpora ve\u0107e od 500 u trajanju du\u017eem od \u010detiri sata mora proglasiti stanje uzbune. To se, ipak, nije dogodilo, a i da se dogodilo Zeni\u010dani ga moraju udisati, kakav god zrak imali\u201d, kazao je Harun Drljevi\u0107 iz zeni\u010dkog Eko foruma.<\/p>\n
Prema podacima kojima raspola\u017ee Hidrometeorolo\u0161ki zavod Federacije BiH, prosje\u010dna koncentracija pra\u0161ine u Sarajevu proteklih je dana bila i po 600 mikrograma po kvadratnom metru.<\/p>\n
\u201cU gradovima u Hrvatskoj ta se koncentracija od Zagreba do Slavonskog Broda kretala od 80 do 90 mikrograma maksimalno, dok je u Evropi od 45 do 60 mikrograma. Kod nas [u BiH] je 600 mikrograma. Sve to govori da smo mi prostor koji je najzaga\u0111eniji mikro\u010desticama pra\u0161ine\u201d, kazao je Martin Tais, stru\u010dnjak za kontrolu kvalitete zraka.<\/p>\n
Problem grijanja i automobila<\/strong><\/p>\n Prema standardima kakvi su na snazi u zemljama \u010dlanicama Evropske unije, granica zaga\u0111enja tzv. finim \u010desticama pra\u0161ine, odnosno onima koje su manje od 2,5 mikrometra je 25 mikrograma po kvadratnom metru, a sve iznad toga smatra se \u0161tetnim po ljudsko zdravlje.<\/p>\n Kvaliteta zraka u Sarajevu decenijski je problem, a jedino razdoblje u kojem on nije postojao bilo je ono ratno, kada nije radila industrija, niti je bilo grijanja ili automobilskog saobra\u0107aja.<\/p>\n Meteorolozi za probleme u Sarajevu djelimi\u010dno \u201ckrive\u201d prirodu, koja tokom zimskih mjeseci, zbog temperaturne inverzije i kotlinskog polo\u017eaja grada, stvara efekat \u201cpoklopca\u201d bez strujanja zraka ispod njega.<\/p>\n Kvaliteta zraka u poratnim godinama u Sarajevu sve je lo\u0161ija i vra\u0107a se na stanje kakvo je vladalo krajem 60-ih i 70-ih godina, kada je glavni grad BiH bio me\u0111u najzaga\u0111enijima na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n Nakon toga investirana su zna\u010dajna sredstva u plinofikaciju, kako bi se smanjilo zaga\u0111enje uzrokovano kori\u0161tenjem ugljena za grijanje, \u0161to je ubrzo dalo vidljive rezultate.<\/p>\n No nakon rata, zbog sve ni\u017eeg standarda i sve ve\u0107eg siroma\u0161tva, zna\u010dajan broj stanovnika Sarajeva po\u010deo je ponovno prelaziti s plinskog na grijanje na ugljen i to slabije kvalitete, koji pri sagorijevanju u zrak ispu\u0161ta ne samo pra\u0161inu nego i velike koli\u010dine sumpordioksida.<\/p>\n Trajne posljedice na zdravlje<\/strong><\/p>\n \u201cLjudi nemaju novaca i ponovo koriste ugljen. Ve\u0107 na Ilid\u017ei [predgra\u0111e Sarajeva] imate koncentraciju od 500 do 600 mikrograma sumpordioksida\u201d, isti\u010de Tais.<\/p>\n Uz problemati\u010dna lo\u017ei\u0161ta, Sarajevu je problem i velika koncentracija automobila i to uglavnom starijih modela, koji ne ispunjavaju savremene ekolo\u0161ke propise.<\/p>\n Procjena je kako u Sarajevu ima i do 150.000 automobila u usporedbi s prijeratnih dvadesetak hiljada, a gradske ulice nisu projektirane za toliki broj vozila, pa su zastoji \u010desti i putovanje s jednog na drugi kraj grada, kada je gu\u017eva, traje du\u017ee od sat vremena, iako je rije\u010d o udaljenostima od tek petnaestak kilometara.<\/p>\n Ekolog Drljevi\u0107 upozorava kako \u0107e zimska zaga\u0111enja zraka ostaviti trajne posljedice po zdravlje ljudi.<\/p>\n \u201cPostoje izravne implikacije na hroni\u010dne bolesnike, ali jo\u0161 je katastrofalniji fenomen akumulacije, odnosno dugotrajne izlo\u017eenosti ovim otrovima, za koje je poznato da su i kancerogeni i patogeni, odnosno da izazivaju bolesti u idu\u0107im generacijama. Cijenu ovog fenomena \u0107emo tek platiti u vremenima koja su pred nama\u201d, upozorava Drljevi\u0107.<\/p>\n I Martin Tais se sla\u017ee da je zdravlje najskuplje, a dr\u017eava \u0107e na kraju platiti najve\u0107u cijenu podmiruju\u0107i tro\u0161kove lije\u010denja onih koji \u0107e oboljeti zbog zaga\u0111enosti zraka. Predlo\u017eio je stoga da se u Sarajevu hitno rije\u0161i problem saobra\u0107ajnog kolapsa gradnjom brzih zaobilaznica, a da se pitanje grijanja uredi tako da se gra\u0111ane stimulira na daljnju upotrebu plina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zaga\u0111enje zraka u nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini je tokom decembra vi\u0161estruko prema\u0161ilo dopu\u0161tene vrijednosti, a ljudima koji tamo \u017eive ozbiljno je ugro\u017eeno zdravlje, upozoravaju stru\u010dnjaci. Najte\u017ee stanje je u gradskim i industrijskim sredi\u0161tima poput Sarajeva, Zenice i Tuzle. Nevladina organizacija Eko forum izCeo tekst…<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":190,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[265],"tags":[58],"class_list":["entry","author-admin","has-more-link","post-189","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-bih","tag-zagadenje-zraka"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=189"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/189\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":348,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/189\/revisions\/348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/190"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}