{"id":125,"date":"2014-02-21T15:33:24","date_gmt":"2014-02-21T15:33:24","guid":{"rendered":"http:\/\/communis.org.ba\/?p=125"},"modified":"2021-12-19T05:11:47","modified_gmt":"2021-12-19T05:11:47","slug":"125","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/communis.org.ba\/?p=125","title":{"rendered":"Od Gubera dva puti\u0107a!"},"content":{"rendered":"

Nekada poznata ljekovita \u201cGuber voda\u201d danas te\u010de u kanalizaciju. Privatizacija \u201eBanje Guber\u201c je trebala biti klju\u010d oporavka Srebrenice. Me\u0111utim, ljekovitoj vodi je potrebna finansijska injekcija.<\/p>\n

Bosna i Hercegovina je zemlja koja se uistinu mo\u017ee pohvaliti mno\u0161tvom izvora mineralnih i termalnih voda koje se ve\u0107 stolje\u0107ima koriste u svrhu lije\u010denja. A neki od najljekovitijih sigurno su 48 izvora Guber vode u Srebrenici. Srebrenica u svojim grudima krije zlato, cink i olovo, a utroba zemlje puna je vode i minerala. Duga eksploatacija ruda ostavila je za sobom brojne rudarske rovove, potkope \u0161to je pogodovalo postepenom formiranju i izbijanju na povr\u0161inu zemlje brojnih mineralnih vrela. Srebreni\u010dki mineralni izvori bili su poznati jo\u0161 prije dva milenijuma, a o tome svjedo\u010de i napisi iz 220. godine, na ostacima velikog Rimskog kupatila na Gradini (Sase) pored Srebrenice.<\/p>\n

U vrijeme Austrougarske monarhije, jo\u0161 od 1887. godine mineralna voda Crnog Gubera je fla\u0161irana i prodavana \u0161irom Evrope ali i u Africi i Americi. Tokom 1898. izvezeno je 200.000, a rekordnih 236.544 boca Guber-vode, izvezla je kompanija “Matoni” iz Be\u010da, tri godine kasnije.<\/p>\n

Guber voda sa vrela Crni Guber 1956. godine progla\u0161ena je lijekom u korekciji hipokromne anemije i to je objavljeno u farmakopeji (zvani\u010dni spisak uputstava, izdat od strane sanitetskih dr\u017eavnih organa, kojih se moraju pridr\u017eavati apotekari pri pravljenju, ispitivanju i skladi\u0161tenju lijekova i pomo\u0107nih ljekovitih sredstava) kao rezultat jednomjese\u010dnog prou\u010davanja 50 eminentnih stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih oblasti medicine u tada\u0161njoj Jugoslaviji. Od tada se Guber voda prodavala u apotekama fla\u0161irana u plasti\u010dne bo\u010dice od 400 mililitara. Banja je radila tokom cijele godine, ali je najve\u0107a posje\u0107enost bila ljeti. Devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, do pred sami rat, bilje\u017eila je i do 90.000 no\u0107enja i godi\u0161nji prihod od oko tri miliona dolara.<\/p>\n

Akcionarsko dru\u0161tvo ” Guber” iz Srebrenice prije ne\u0161to vi\u0161e od tri godine kupilo je staru banju i po\u010dela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. U novom ruhu banja je trebala po\u010deti sa radom do kraja 2011.godine. Gradnja vi\u0161emilionski vrijednog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreni\u010dana ve\u0107 godinama je blokirana.<\/p>\n

Na\u010delnik op\u0161tine Srebrenica \u0106amil Durakovi\u0107 za DW o tome ka\u017ee: \u201cSkup\u0161tina op\u0161tine Srebrenica je Banju identifikovala kao strate\u0161ki projekat. Od tog momenta Vlada RS na razne na\u010dine poku\u0161ava sve blokirati. Vi\u0161e puta je obustavljala i zabranjivala radove tvrdnjom da Op\u0161tina Srebrenica nije imala nadle\u017enost izdavanja gra\u0111evinske dozvole. Nakon sudskih procesa Vrhovni sud RS je prije nekoliko mjeseci donijeo presudu u korist Op\u0161tine Srebrenica: radovi se mogu nastaviti ali su\u0161tinski problem je u koncesiji za eksploataciju vode. Sada je dodijela koncesije predmet sudskog spora, za koji se nadam, da \u0107e biti uskoro rije\u0161en u na\u0161u korist. Smatram da je sve ovo proizvod politi\u010dke pohlepe koja vlada u BiH\u201d, ka\u017ee Durakovi\u0107.<\/p>\n

Zapitan o zna\u010daju Banje Guber za Srebrenicu Durakovi\u0107 dodaje: \u201cSrebrenica i njena Banja Guber su kao du\u0161a i tijelo, dio neraskidive cijeline koja jedna bez drugog ne mo\u017ee funkcionisati. Skup\u0161tina op\u0161tine nije se uzalud opredijelila da je ovo jedan od najva\u017enijih strate\u0161kih projekata razvoja i mi ne vidimo perspektivu Srebrenice po bilo kom aspektu \u017eivota, od turizma do ekonomije i prosperiteta, bez Banje Guber\u201d.<\/p>\n

\u0106amila Durakovi\u0107a podsje\u0107amo na jednu njegovu raniju izjavu da bi Srebrenici prihod od Banje Guber i naknade za potopljeno zemlji\u0161te koju HE Bajina Ba\u0161ta u Srbiji ne upla\u0107uje Srebrenici ve\u0107 20 godina bili dovoljni za razvoj Op\u0161tine bez i\u010dije pomo\u0107i, na \u0161to on ovako odgovara:<\/p>\n

\"guber\u201cOvo je javna rije\u010d \u010dije odgovornosti sam svjestan i zato ponavljam ono \u0161to mi ve\u0107 godinama ukazujemo, na problem naknade za potopljeno zemlji\u0161te jezerom Peru\u0107ac, Guber Banja i revizija eksploatacije prirodnih resursa sa podru\u010dja op\u0161tine Srebrenica kao \u0161to su rudnici boksita u Podravanju, olova i cinka u Sasama i \u0161ume jednim dijelom. Mislim da bi to bilo dovoljno da za pet godina od Srebrenice napravimo jednu od najrazvijenijih op\u0161tina u Bosni i Hercegovini kao \u0161to je nekad i bila, a sad je na ze\u010delju razvijenosti. To je garant ukoliko bi nam deblokirali prvenstveno politi\u010dki da op\u0161tina raspola\u017ee svojim resursima barem kao ravnopravan partner a ne ovako kao \u0161to je sada. To zna\u010di da bi tako svake godine za razvoj u bud\u017eetu mogli planirati pet miliona maraka kojih sada nemamo\u201d.<\/p>\n

Za \u0106amila Durakovi\u0107a, prvog \u010dovjeka lokalne izvr\u0161ne vlasti je neupitno da je problem Srebrenice u blokadi od Vlade RS-a ali ne i za prvog \u010dovjeka lokalne zakonodavne vlasti i lidera lokalnog SNSD-a dr. Radomira Pavlovi\u0107a koji ka\u017ee:<\/p>\n

\u201cJa uop\u0161te ne mislim tako. Op\u0161tina je po meni trebala da kupi Argentariu ili Domaviu (dva stara hotela sa medicinskim stacionarom kori\u0161tena prije rata,) da ponudi partnerski ugovor Vladi, odnosno Fondu kao vladinoj instituciji, i da se rije\u0161i to pitanje. I\u0161lo je se nekim drugim tokom kao i oko nekih drugih resursa koji su ovdje bili i sad optu\u017euju Vladu RS-a da je kriva \u0161to uop\u0161te nije ta\u010dno. Ovo je politi\u010dki problem\u201d, ka\u017ee Pavlovi\u0107\u201c i dodaje: \u201cu tom politi\u010dkom trvenju gube gra\u0111ani Srebrenice i niko se ne pita \u0161to se svaki dan ljudi sa ovih prostora sele. Odlaze jer nemaju osnova za opstanak\u201d, ka\u017ee Predsjednik SO Srebrenica Radomir Pavlovi\u0107.<\/p>\n

\u201c Ako je Radojica Ratkovac bio partner sada\u0161njeg Na\u010delnika (ovo je aluzija na posljednje lokalne izbore gdje je Ratkovac prvi \u010dovjek A.D. \u201cGuber\u201d bio nezavisni kandidat za op\u0161tinskog na\u010delnika zbog \u010dega ga je SNSD i MIlorad Dodik ozna\u010dio krivcem \u0161to zajedni\u010dki kandidat SNSD-a i svih drugi stranaka sa srpskim predznakom u Srebrenici nije uspio dobiti mandat op\u0161tinskog na\u010delnika) neka proda op\u0161tini jedan od ta dva objekta i Banja se mo\u017ee pokrenuti koriste\u0107i dio od 20 procenata prirodnog resursa, u ovom slu\u010daju vode, na koji ima pravo lokalna zajednica bez obzira na koncesiju\u201d- dodaje Pavlovi\u0107.<\/p>\n

Guber voda sadr\u017ei \u017eeljezo u dvovalentnom obliku koje se jedino tako pije u prirodnom stanju uz propisanu lije\u010dni\u010dku terapiju i nau\u010dno je verifikovana za lije\u010denje razli\u010ditih bolesti. Lije\u010di hipohromne anemije, esencijalne hipohromne anomalije, manjak apetita, op\u0161tu slabost organizma, gubitak tjelesne te\u017eine, iznemoglost, umor, astenije, neurovegetativne smetnje, hroni\u010dna oboljenja ko\u017ee, reumatizam, Multipla sklerozu i dr. Nu\u010dne analize i ekspertize Guber vode obavljane su kroz istoriju do sad tri puta: Prvi put je to uradio be\u010dki profesor Ernest Ludwig 1886 \u2013 1888 godine. Drugu na\u010dnu analizu je 1953.godine radio prof. Stanko Miholji\u0107 iz Zagreba i tre\u0107u 2005. godine kao svoj magistarski rad radio je dr. Almir Pa\u0161agi\u0107, Srebren\u010danin ro\u0111en i odrastao na domak izvori\u0161ta Gubera. Rezultati sve tri analize su gotovo identi\u010dni \u0161to zna\u010di da se sastav i karakteristike Guber vode nisu mijenjale poslednjih 100 godina. Zapitan \u0161ta bi pokretanje Banje Guber zna\u010dilo sa medicinskog stanovi\u0161ta dr. Almir Pa\u0161agi\u0107 za DW ka\u017ee:<\/p>\n

\u201cDanas u svijetu skoro dvije milijarde ljudi ima smanjene reserve \u017eeljeza u krvi, milioni ljudi imaju anemiju sa deficitom \u017eeljeza i Guber voda bi njima zna\u010dila mnogo u lije\u010denju a nekima \u010dak bukvalno i \u017eivot. Dolazak i boravak u Srebrenici velikog broja pacijenata i turista bi opet o\u017eivjeo Srebrenicu i omogu\u0107io sve ono \u0161to se naziva odr\u017eivi povratak, reintegracija i prosperitet grada\u201d.<\/p>\n

\"guberGra\u0111ani Srebrenice , svih nacija, malo oko \u010dega bi se slo\u017eili u potpunosti i bili jedinstveni kao o pitanju Banje Guber. Nekada su vi\u0161ednevni tretmani Guber-vodom pokazivali izvanredne rezultate i olak\u0161avali tegobe pacijentima koji boluju od multiple skleroze: \u201c Milan Stjepanovi\u0107, predsjednik regionalnog udru\u017eenja oboljelih od te bolesti, ka\u017ee da bi pokretanje Banje bilo od ogromnog zna\u010daja za oboljele od ove neizlje\u010dive bolesti jer brojna istra\u017eivanja su pokazala da ljekovita Guber voda zaustavlja i usporava napredovanje multiple skleroze.<\/p>\n

Bego Bekti\u0107: \u201c Otvaranje Banje bi zna\u010dilo nova radna mjesta kako direktno tako i indirektno na proizvodnji hrane i uslu\u017enim djelatnostima \u0161to bi svakako podiglo standard \u017eivljenja u Srebrenici, a dobro bi do\u0161lo i za punjenje bud\u017eeta op\u0161tine\u201d.<\/p>\n

Cvijetin Maksimovi\u0107: Kao obi\u010dni gra\u0111ani mi ne znamo \u0161ta se de\u0161ava ali sa tog istog stanovi\u0161ta gradnja Banje se mora nastaviti zbog svega \u0161to ona zna\u010di za ovaj grad. Moj li\u010dni stav i mi\u0161ljenje je da je ona negdje oko Banja Luke ili Lakta\u0161a do sada bi sigurno odavno radila.<\/p>\n

Sadmir Nuki\u0107 :\u201d Projekat otvaranja Banje je od \u017eivotne va\u017enosti po stanovni\u0161tvo Srebrenice ali svjedoci smo da od toga nema ni\u0161ta jer je nekom u interesu da se ovdje Bo\u0161njaci ne vra\u0107aju a Srbi da budu kolateralna \u0161teta. Na tome se radi sistemski, uglavnom od strane institucija iz Banja Luke\u201d<\/p>\n

Ipak, mnogi Srebreni\u010dani nisu veliki optimisti. Smatraju da bi zbog nekontrolisane eksploatacije rudnika Sase veoma lako moglo do\u0107i do nestanka ljekovitih izvora. U neposrednoj blizini izvori\u0161ta postoji 12 horizonata rudnika olova i cinka, Sase, koji se eksploati\u0161e gotovo hiljadu godina.<\/p>\n

Prije posljednjeg rata u BiH, osim olova i cinka, iz tog rudnika se godi\u0161nje vadilo osam do deset kilograma zlata i 15 do 18 tona srebra. Tada je postavljen za\u0161titni pojas oko izvori\u0161ta Guber, me\u0111utim upravo u tom dijelu su najbogatije rudne \u017eile. Danas rudnik koristi jedna ruska kompanija, \u010diji zvani\u010dnici isti\u010du da za\u0161titni pojas nije ugro\u017een. Srebreni\u010dani su skeptici.<\/p>\n

“Voda Guber je od davnina poznata kao ljekovita. Nastaje oplakivanjem sulfidnih minerala iz ovih rudnih le\u017ei\u0161ta i tako poprima svoja minerolo\u0161ka svojstva. To je voda koja se morala za\u0161tititi i jo\u0161 u ono vrijeme u tom dijelu rudnog le\u017ei\u0161ta ura\u0111eni su za\u0161titni stubovi, te se ni istra\u017eni radovi u tom dijelu nisu smijeli vr\u0161iti. To je za nas rudare bilo ne\u0161to sveto. Ulazak u eksploataciju rude u ovom dijelu bio bi poguban i zna\u010dio bi nestanak Guber vode”, naglasio je Hajrudin Mehmedovi\u0107, prijeratni tehni\u010dki direktor rudnika Sase, nagla\u0161avaju\u0107i da je i on \u010duo te pri\u010de o ugro\u017eenosti za\u0161titnog pojasa ali da ih ne mo\u017ee potvrditi jer od 1992. godine nije ulazio u rudnik.<\/p>\n

Na\u010delnik op\u0161tine \u0106amil Durakovi\u0107 ka\u017ee: \u201c To je sve nezvani\u010dno i rekla kazala. Po poslednjem izvje\u0161taju Republi\u010dkog inspektora rudarstva koji redovno dolazi u kontrolu rudnika u Sasama nema povreda za\u0161titnog pojasa i sve se radi po propisima. Mi nemamo razloga da ne vjerujemo tim izvje\u0161tajima\u201d.<\/p>\n

Bilo kako bilo vrijeme je neumitni faktor koje sve pokazuje i dovodi na svoje mjesto. Tako \u0107e se vjerovatno u doglednom vremenu znati ho\u0107e li Banja Guber ipak profunkcionisati i o\u017eivjeti Srebrenicu, ho\u0107e li 48 srebreni\u010dkih ljekovitih izvori\u0161ta i dalje davati mnogima potreban lijek. Tra\u010dak nade ulijeva i ono \u0161to smo vidjeli ovih dana da se na izvori\u0161tu nastavljaju radovi na pokrivanju objekta restorana i vidikovca. Majstori koji to rade nisu nam mogli dati nikakvu informaciju a na sve na\u0161e napore ostao nam je nedostupan i Radojica Ratkovac alfa i omega a.d. \u201cGuber\u201d Srebrenica.<\/p>\n

Izvor: DW<\/p>\n

Autor: Marinko Sekuli\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekada poznata ljekovita \u201cGuber voda\u201d danas te\u010de u kanalizaciju. Privatizacija \u201eBanje Guber\u201c je trebala biti klju\u010d oporavka Srebrenice. Me\u0111utim, ljekovitoj vodi je potrebna finansijska injekcija. Bosna i Hercegovina je zemlja koja se uistinu mo\u017ee pohvaliti mno\u0161tvom izvora mineralnih i termalnih voda koje se ve\u0107 stolje\u0107imaCeo tekst…<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":128,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[47,49,48],"class_list":["entry","author-admin","has-more-link","post-125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-lokalno","tag-guber-banja","tag-srebrenica","tag-turizam"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=125"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1770,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/125\/revisions\/1770"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/128"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}