Pan\u010di\u0107eva omorika (lat. Picea omorika) je crnogori\u010dna vrsta drve\u0107a iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je ra\u0161irena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao bo\u017ei\u0107no drvce. Otkrio ju je 1875. godine botani\u010dar Josip Pan\u010di\u0107 na planini Tari, a 1887. godine dao joj je znanstveni naziv i opis.<\/p>\n
Ova vrsta je relikt iz doba tercijara, kada je imala veliko podru\u010dje rasprostiranja. Uslijed promjene klime, sa\u010duvala se u prirodi samo u podru\u010dju oko donjeg i srednjeg toka rijeke Drine u isto\u010dnoj Bosni i jugozapadnoj Srbiji. Endem je Balkanskog poluotoka. Otkrio ju je prirodoslovac Josip Pan\u010di\u0107, kraj sela Zaovine na planini Tari u jugozapadnoj Srbiji 1875. godine. Pan\u010di\u0107 je ro\u0111en u Bribiru u Hrvatskoj.<\/p>\n
Naraste do 30 m na strmim i vapnenastim terenima. Deblo je ravno i vitko. Gornje su grane usmjerene prema gore, a donje prema dolje, dok su srednje horizontalno usmjerene. Donje su grane najdu\u017ee, a vrhovi su im savinuti prema gore. Iglice su oko 2 cm duga\u010dke, odozdo s 2 bijele pruge pu\u010di, na donjoj strani izbojka ra\u0161\u010de\u0161ljane. Korijenje je vodoravno postrano, prilago\u0111ava se prilikama u tlu.<\/p>\n
Jedan kilogram sadr\u017ei 350.000 sjemenki s krilcima. Prosje\u010dna klijavost je 45%.<\/p>\n
Kora je tanka i crvenosme\u0111a, lju\u0161ti se u obliku ve\u0107ih nepravilnih plo\u010dica.<\/p>\n
Pupovi su sitni, jajoliko u\u0161iljeni, bez mole, kestenjaste boje, dugi 3-4 mm.<\/p>\n
Mu\u0161ki cvjetovi su svijetlocrveni, a \u017eenski crvenkasti, smje\u0161teni pri samom vrhu kro\u0161nje.<\/p>\n
\u010ce\u0161eri su do 6 cm dugi, oko 1-2 cm u promjeru, u po\u010detku tamno-plavkasti do ljubi\u010dasto-sme\u0111i, a kasnije sme\u0111i s prelijevanjem na plavu boju.<\/p>\n
Sjeme je tamnomrko, obrnuto jajoliko, 2.5 do 3 mm duga\u010dko, okriljeno. Krilce je dugo oko 8 mm, sazrijeva iste godine u listopadu ili studenom. Osim iz sjemena, ova se vrsta ponekad razmno\u017eava i vegetativno (polo\u017eenice, zalegnute grane).<\/p>\n
Zahtjevi za toplinom, svijetlom i tlom su vrlo skromni. Pripada u vrste \u0161iroke ekolo\u0161ke amplitude. U prirodi uspijeva na vapnenoj podlozi na nadmorskoj visini od 300 do 1.700 m, a \u010dak i u vrlo mokrim stani\u0161tima s crnom johom. Podnosi umjerenu zasjenu, vrsta je polusjene. Otporna je na \u0161tete od snijega, zahvaljuju\u0107i posebnom izgledu kro\u0161nje. Vrlo je otporna na \u0161tetne plinove i pra\u0161inu, \u010desto se sadi u gradovima i industrijskom podru\u010dju. Raste polako, do\u017eivi do 150 – 200 godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pan\u010di\u0107eva omorika (lat. Picea omorika) je crnogori\u010dna vrsta drve\u0107a iz porodice Pinaceae, koja u prirodi raste u jako malom arealu i endemska je vrsta u Srbiji i Bosni (Podrinje), ali je ra\u0161irena po parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike, koristi se i kao bo\u017ei\u0107no drvce. Otkrio ju je 1875. godine botani\u010dar Josip Pan\u010di\u0107 na planini Tari, a 1887. godine dao joj je znanstveni naziv i opis. Ova vrsta jeCeo tekst…<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":123,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[67],"tags":[45,46,44],"class_list":["entry","author-admin","has-more-link","post-121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-poucno","tag-omorika","tag-panciceva-omorika","tag-relikti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=121"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1771,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/121\/revisions\/1771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/123"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/communis.org.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}